Najava otvorenja edukativne izložbe “Pola stoljeća Liburnija-filma”

Kino video klub Liburnija u subotu, 15. svibnja 2010.g. u 17,00 sati u svom prostoru na adresi Blaža Polića 2/4 otvara edukativnu izložbu “Pola stoljeća Liburnija filma”, ujedno stalnog postava dvorane Liburnija-filma. Tom prilikom održat će se predavanje Borisa Veličana, hrvatskog filmskog autora i producenta projekcija dokumentarnog filma “Odavde do tralala”, te svečano uručenje zahvalnica istaknutim članovima Liburnija-filma.

Kino video klub Liburnija-film iz Rijeke neprofitna je udruga građana osnovana pod nazivom Kino Klub “Rijeka” 15. svibnja 1959. godine.
Kao treća po starosti takva udruga u Hrvatskoj značajan je dio riječke i hrvatske filmske povijesti koje već pedeset i jednu godinu okuplja ljubitelje film koji kroz filmske dokumente i autorske radove sudjeluju u bogatoj povijesti hrvatskog kinoamaterizma.
Osnivanju Liburnija-filma put su utrli riječki filmski entuzijasti kao što su Ivan Tićak, Boris Pajkurić i Milan Dilny a nakon osnivanja Foto-kinokluba Rijeka, 1946. počelo je i organizirano djelovanje ljubitelja fotografije i filma.
Kao protagonisti početaka i inicijatora riječkog kinoamaterizma Ivan Tićak i Ervin Debeuco okupili su grupu autora u jednom od prvih amaterskih filmskih uradaka, igrano-eksperimentalnom filmu „Slomljena jedra“ (1957.), a potom i kratkom igranom filmu „Stih u pijesku“ (1959.).
Zanimanje za kinoamaterizam u Klubu sve je veće, kao i broj njegovih protagonista pa je na inicijativu tadašnjeg predsjednika Fotokluba, Viktora Hreljanovića, 15. svibnja 1959. održana izvanredna skupština na kojoj je donesena odluka o izdvajanju kinosekcije iz Foto kluba “Rijeka” i osnivanju samostalnog Kinokluba „Rijeka“.
Prvi Upravni odbor Kluba sačinjavali su Nediljko Stanić (prvi predsjednik Kluba), Ervin Debeuc, Fernando Soprano (prvi tajnik Kluba), Ante Giaconi i Marko Pavlić dok je prvi predsjednik Nadzornog odbora bio Ivan Tićak.

U prvim godinama rada u Klubu se snima na jednoj 8 mm te dvije 16 mm kamere a to se razdoblje u Klubu smatra jednim od najplodnijih. Riječki se ljubitelji filma nošeni entuzijazmom i stvaralačkim porivom okupljaju u Klubu stvarajući prve filmove, razmjenjujući iskustva i saznanja iz tada teško dostupne literature. U prvim godinama filmske produkcije svi su filmovi bili crno-bijeli, ton i slika snimani su odvojeno pa se tako i pri klupskim projekcijama film i zvučna vrpca reproducirani odvojeno, prevladavao je najprije 8mm format kojim su bilježeni i prvi amaterski filmovi, uglavnom igrani. Već u drugoj polovici šezdesetih godina više se koristi 16 mm format, na kojem, uz autorski film, nastaju i prvi tzv. naručeni filmovi, prvi filmovi koji će klubašima omogućiti stvaranje vlastitih sredstava za nabavku filmske tehnike, filmova, rasvjetnih tijela i sl.
Tako s vremenom raste raznovrsnost filmskih rodova i klubaši se okušavaju u novim formama, istražujući istovremeno vlastite autorske potencijale kao i tehničke mogućnosti kamera.
Šezdesete godine obilježene su i početkom osnivanja prvi regionalnih televizijskih centara, pa tako i RTV centra Rijeka, u koji su velikim dijelom prvi snimatelji potekli upravo iz redova Kino kluba “Rijeka” a ta će se veza filmskih amatera i televizijskih profesionalaca čvrsto nastavljati još desetljećima. I danas veliki broj kinoamatera Kluba aktivni su profesionalni snimatelji, kako televizijskih kuća tako i samostalnih produkcijskih tvrtki.

Sedamdesetih godina, odlaskom značajnijih autora Kluba kao što su Nikola Lorencin, Branimir Turkalj, Ervin Debeuc, Boris Vehar i Drago Zorman, u tzv. profesionalne vode, u Klubu se stvorila nova jezgra mladih stvaralaca, između ostalih, braća Veljko i Rudi Bujan, Duško Stipeč, Damir Debeuc, Željko Frankić, Tomislav Tadin, Vlado Golac, Bernardin Modrić te Dajna i Boris Marinić, koji postaju česti sudionici i laureati na festivalima amaterskog filmskog stvaralaštva.
Entuzijazam riječkih kinoamatera i klubaša stvorio je dobru podlogu i za osnutak prve riječke revije amaterskog filma, Kvarnerske revije amaterskog filma, pokrenute 1969. godine.
Godine 1971. Kino klub „Rijeka“, na dan 28. lipnja dobiva novo ime, Liburnija-film, a generacija sedamdesetih nabavlja nove tri 8 mm i jednu 16 mm Eumig kameru.
Obnovljeno članstvo donosi Klubu novu fazu koju danas nazivamo „zlatne godine“ Kluba. Produkcija filma jača, broj filmova naglo raste a autori se sve više otvaraju istraživanju u eksperimentalnom i animiranom filmu.
Osamdesete godine nastavljaju ovaj trend a filmsku kameru sve češće zamjenjuje nova, elektronska tehnika. Koriste se prve VHS i SVHS kamere, kamere su dostupnije a postprodukcija znatno olakšana.
Devedesete su, kao i u cijeloj Hrvatskoj, najvećim dijelom obilježene zbivanjima Domovinskog rata. Broj članova znatno varira, sredstva su smanjena no ipak produkcija je još uvijek na razini one iz osamdesetih.
Ponovo se događa smjena generacije i krajem devedesetih daje Klubu do tad „najjači udarac“.
No, baš suprotno tom trendu, na inicijativu Ervina Debeuca i Miroslava Grgasa, tajnika Zajednice tehničke kulture Rijeka, Klub pokreće još jedan festival – „More“, kao filmski nastavak istoimenog fotografskog salona nastalog u Rijeci šezdesetih godina.
Festival je, kao i edukativni programi kluba, ponovno privukao pažnju ljubitelja filma i od 2005. Klub ponovno bilježi obnovu članstva.
Pokretanjem organiziranih forma edukacije u Klubu, tečajeva i radionica, sredinom osamdesetih, stvaraju se i uvjeti za animiranje novih članova te povećanje klupske produkcije.
Kroz tečajeve i druge neformalne oblike edukacije Kluba do danas su prošle oko dvije do tri tisuće kinoamatera te je zabilježeno tristotinjak filmova, od autorskih, dokumentarnih, namjenskih, eksperimentalnih do glazbenih i promidžbenih spotova u klupskoj produkciji.

Danas se tečaj održava višemjesečnim radionicama u okviru Liburnija-film ateliera a pokrenuta je i filmska radionica ekološke tematike za mlade, Pet zelenih. Radionica ima za cilj vratiti zanimanje za filmski amaterizam među djecom, za što veliku inspiraciju članovi Kluba nalaze u razdoblju osamdesetih godina kada je grad Rijeka bilježio najjači procvat dječjeg filmskog stvaralaštva u Hrvatskoj, čemu su znatno pridonijeli autori, djeca i mentori posebno u Pionirskom domu (današnji Dom mladih), dječjem filmskom klubu „Calimero“ te u filmskim sekcijama osnovnih škola „Vladimir Gortan“, „Matteotti“, „Turnić“ i „Crikvenica“.
Od 2005. godine Klub po prvi puta ima profesionalnu tajnicu a iste godine pokreće i organiziranu digitalizaciju i arhiviranje klupske dokumentacije i audiovizualnog materijala, što je svojevrsni nastavak rada Centra za kinodokumentaciju pokrenutog u Klubu sredinom šezdesetih godina.
Od 2006. godine u okviru edukativnih programa održavaju se i specijalizirane radionice scenarija i filmske glume.
Sva produkcija i postprodukcija Kluba danas se temelji na digitalnoj tehnici a osnovne su djelatnosti Kluba edukativni programi, istraživanje povijesti Kluba i stvaranje kvalitetnog filmskog arhiva te poticanje novih članova na filmsko stvaralaštvo i istraživanje umjetničkih i tehničkih aspekata filma.

Tijekom 51 godine kontinuiranog djelovanja Klub i njegovi autori dobitnici su niza nagrada i priznanja, među kojima su Povelja Hrvatske zajednice tehničke kulture 1995. g., Nagrada kinosaveza Hrvatske u povodu proslave 50. obljetnice kinoamaterizma, Plaketa UNICA-e, međunarodne federacije neprofesijskih filmskih i video stvaralaca uručena Liburnija-filmu kao najboljem kino Klubu u Hrvatskoj u 1999.g., Plaketa Sv. Vida Grada Rijeke, plaketa Hrvatskog filmskog saveza za doprinos razvoju neprofesijskog stvaralaštva 2005. godine te nagrade dodijeljene Klubu u povodu 50. obljetnice djelovanja, Grb grada Rijeke te Jubilarna nagrada Zajednice tehničke kulture Rijeka. Od pojedinaca, najviše nagrađivani autori su Boris Marinić, Veljko i Rudi Bujan, Duško Stipeć, Bernardin Modrić, Damir Debeuc i Vlado Kauzlarić.
Klub danas djeluje u okviru Zajednice tehničke kulture grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatske zajednice tehničke kulture te Hrvatskog filmskog saveza, strukovne udruge čiji je Klub član od njenoga osnutka. Predsjednik Kluba je Zoran Babić, a Ervin Debeuc, jedan od osnivača i dugogodišnjih predsjednika kluba, njegov je počasni predsjednik.