• Idejni koncept BLUE STEM karijernog centra
• Što je STEM
• „ECO&BLUE STEM“ Intervjui
• “ECO&BLUE STEM” – Priče uspješnice
• STEM priručnik

STEM predstavlja ključno područje obrazovanja i profesionalnog razvoja u današnjem svijetu. Naglasak na STEM područjima odražava sve veću važnost ovih disciplina u poticanju inovacija, rješavanju složenih problema i održavanju globalne konkurentnosti. Kako ulazimo u 21. stoljeće, uloga STEM-a u oblikovanju naše budućnosti postaje sve veća.

Više o tome Što je STEM možete pročitati na sljedećem linku.

U idejnom konceptu BLUE-STEM karijernog centra, uvodno se obrađuje značenje pojmova: STEM, metodologija razvoja i utjecaj STEM-koncepta kod mladih te je prikazan  kratki pregled razvitka ekologije i istraživanje mora kroz povijest. Koncept koji slijedi, logično prati važne pojmove, koji su potrebni za razumijevanje i popularizaciju STEM-koncepta.

 Više o idejnom konceptu BLUE STEM karijernog centra možete pročitati na sljedećem linku.

1. Ekologija; znanstvena disciplina koja proučava odnose među organizmima, njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju te utjecaj tog okoliša na njih.
2. Ekosustav; uključuje sva živa bića (organizme), ostaci živih te neživih tvari u njihovu okolišu. Članovi ekološkog sustava su biljke, životinje i mikroorganizmi (živi i uginuli), tlo, stijene i minerali, površinski i podzemni izvori te lokalna atmosfera.
3. More; vodena masa na Zemljinoj površini, prosječno jednakih fizičko-kemijskih svojstava koje su međusobno povezane.
4. Namjenski brod za istraživanje mora; jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem u svrhu istraživanja morskog okoliša, čija je duljina trupa veća od 15 m, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika.
5. Okoliš; prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek.
6. Onečišćivač; štetna tvar ili oblik energije koji je ispušten u okoliš izazivaju promjenu /degradaciju okoliša.
7. Reljef morskog dna; reljef je podmorja po složenosti i genezi sličan reljefu kopna. Pod utjecajem tektonskih pokreta izložen je dinamičnim promjenama. Kao i u reljefu kopna, na dnu mora pojavljuju se dvije vrste oblika: pozitivni oblici ili podmorske (submarinske) uzvisine i negativni oblici ili podmorske (submarinske) udubine. Podmorski se reljef dijeli prema dubini i udaljenosti od kopna na rubne oblike, koji se nalaze blizu obale do dubine od 200 m (nekad i do 400 m), i oblike dubokoga mora, koji su ispod izobate od 200 m odnosno 400m.
8. Sedimenti morskog dna; dno mora pokriveno je sedimentima detritičnog i organskoga porijekla. Devet desetina svih sedimenata litosfere nastalo je u morima geološkoj prošlosti. Sedimenti su prema položaju dijele na terigene ili  kontinentske (koji su po svojoj genezi povezani s kopnom) i pelagične ili organogene.
9. Svjetsko more; jedinstvena je vodena cjelina koja okružuje sve kontinente, a kontinentima i otocima podijeljeno je na manje cjeline koje se nazivaju oceani.

1. Zaštita morskog okoliša; skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja morskog okoliša, sprječavanje nastanaka šteta, smanjivanje i / ili otklanjanje šteta nanesenih u okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.

Važno je istaknut pojam znanstvenog istraživanja. Znanstveno  istraživanje je skup svjesnih, sustavnih i metodoloških organiziranih aktivnosti (disciplinarnih i/ili višedisciplinarnih) koje omogućuju otkrivanje i dokazivanje znanstvenih istina o predmetima, odnosno pojavama u prirodi i društvu s pomoću znanstvenih metoda. Znanstveno istraživanje ima:

• svrhu i cilj,
• predmet istraživanja,
• temeljnu hipotezu (s pomoćnim hipotezama),
• znanstvene metode.

Znanstvena istraživanja mogu biti financirana od strane:

• vlastitih sredstava,
• industrija,
• države,
• donacije i
• ostali.

Kako STEM-koncept, označava i tehnologiju, potrebno je istaknut tehnologiju znanstvenih istraživanja. Prvi korak, kod primjene tehnologije znanstvenih istraživanja je uočavanje znanstvenog problema i njegova formulacija. Metodologija mora sadržavat postavljanje hipoteze, izbor i analizu tema to jest naslova istraživanja. Nadalje, koncept se razrađuje na način izrade orijentacijskog plana znanstvenog istraživanja/idejnog i izvedbenog projekta istraživanja. Također, tehnologija znanstvenog istraživanja provodi sustavno prikupljanje, proučavanje i sređivanje literature i znanstvenih informacija. Na kraju, istraživanja potrebna je formulacija rezultata istraživanja u ovom slučaju istraživanja mora u pisanom obliku, popraćeno sustavnom raspodjelom bibliografije. Dalje, metodologija znanstvenog istraživanja je znanost o metodama znanstvenog istraživanja; znanost o cjelokupnosti svih oblika i postupaka istraživanja s pomoću kojih se dolazi do sustavnog i objektivnog znanstvenog znanja. Pojam metoda, je skup različitih postupaka kojima se znanost koristi u znanstvenoistraživačkom radu kako bi istražila i izložila rezultate znanstvenog istraživanja u određenom znanstvenom području ili znanstvenoj disciplini. Znanstvene metode s osnovnim značajkama:

• objektivnost,
• pouzdanost,
• preciznost,
• sustavnost i
• općenitost.

Jedna od najboljih metoda za popularizaciju istraživanja mora, koja može bit primjenjiva kod mladih je matematička metoda. Primjenom matematičke logike, formula, simbola, operacija i općenito matematičkog načina zaključivanja u znanstvenoistraživačkom procesu, je ključno kod STEM-koncepta. Istraživanja mora, popularizacije i razumijevanje Blue STEM-koncepta, mladima je kroz materijale, potrebno istaknut važnost  mjerenja i mjernih jedinica. Mladi bi se trebali zapitat može li se mjerit ono o čemu netko govori i izraziti to brojem, tada znate nešto o tom predmetu; no ako ga ne možete mjerit, ako ga ne možete izraziti brojem, vaše znanje je vrlo oskudno i nezadovoljavajuće, kako kaže lord – Kelvin. Kroz materijale, mlade se upoznaje s međunarodnim sustavom mjernih jedinica (SI) što je izrazito važno kod  primjene STEM-koncepta. Ako se određeni fenomen ne razumije, u većini slučajeve kod ljudi izaziva dosadu i ne zanimanje. Razumijevanjem fundamentalnih pojmova, dovodi  do većeg interesa mladih i potiče istraživanje, u ovom slučaju mora. U vezi s tim, hipoteza traži povjerenje, dakle pokuse to jest eksperimente ili razvijanje novih modela, koji najčešće mogu dovesti do otkrića novih činjenica, koje hipoteza i nije predviđala. Rezultat ispravnog učinjenog pokusa ili opažanja, jedini je kriterij opravdanosti određene zadane hipoteze. Pa tako, vrijednost tumačenja nije u jednostavnosti formula, već u broju eksperimentalnih činjenica, koje one mogu tumačiti. Bit STEM-a kao znanstvene metode jest to što se nijedan zaključak ne može smatrati da općenito vrijedi, ako mu se protivi ma i jedan iskustvena činjenica, kao i općenito kod primjena drugih znanstvenih metoda. Dužnost je sumnjati u nepovjerenje tvrdnje i prihvaćati samo one koje su provjerene neposredno ili po svojim posljedicama. Vjerovanja da mogu postojati neke pojave ili veze između zbivanja, nema vrijednosti naučene istine, sve dok to vjerovanje nije dokazano eksperimentima. Zaključak, znanost je društvena pojava, usko vezana uz razvitak društva. Ljudi  (a naročito mlade osobe) pomoću znanosti, su međusobno povezani istovjetnošću težnja te imaju zajedničke značajke. Čovjek primjenom STEM-koncepta, mora bit potpuno pristupačan svakome mišljenju, priučen u čednost, oslobođen intelektualne bezobzirnosti i dogmatizma. Mladi moraju tragat za istinom i to mora bit jedini cilj kod znanstvenog istraživanja mora. Priopćavanje podataka i novih spoznaja mladima kroz online materijale, je od vitalnog značenja. Od tuda proistječe i kreće među mladim istraživačima i znanstvenicima čitavog svijeta duh prijateljskog razumijevanja.

PRILOG 1

Prijedlog aktivnosti  za popularizaciju koncepta Blue STEM karijernog centra:

• priprema i održavanje radionica vezanih za istraživanje prisutnosti plastike u morima,
• organizacija i održavanje edukativnih videa poput: „We’re All Plastic People Now,
• isticanjem važnosti recikliranja s pomoću: ukrašavanja panoa u školama te poticanja mladih za sastavljanjem PowerPoint prezentacije i prezentiranje različitih tema iz STEM područja,
• organizacijom brojnih akcija čišćenja otpada s morske površine,
• isticanjem na primjeni pokusa i eksperimenata s ciljem dobivanja novih znanja u znanosti i STEM-područjima.